Zamjenica župana Žaklina Marević nazočila je u srijedu ”Prezentaciji projekta rekonstrukcije atrija Kneževa dvora” povodom završetka obnove koja je započela u prosincu 2015., a odvijala se u tri faze ukupne vrijednosti 13 milijuna kuna.
Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Iva Carević Peković zahvalila se svim sudionicima, stručnjacima i domaćinu, Dubrovačkim muzejima.
”Projekt je bio istraživačkog karaktera kako bi sljedećim generacijama ostavili nešto u zalog, nešto što će im koristiti u donošenju bilo kakvih odluka u bilo kojoj konstruktivnoj sanaciji”, rekla je ona te dodala kako je sve zahtijevalo veliku odgovornost i prije svega poštovanje prema građevini.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković zahvalio je i čestitao svima koji su predano radili na ovom projektu te istaknuo kako je Dubrovnik grad primjer u RH kako treba obnavljati svoju baštinu.
U ime ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek okupljenima se obratila pročelnica Konzervatorskog odjela Dubrovnik, Žana Baća.
”Ova obnova treba predstavljati trajnije rješenje, a zbog istraživačkog pristupa očekujemo da će mnoge korisne informacije moći koristiti za sveobuhvatno sagledavanje svih konstruktivnih elemenata Kneževa dvora. Izražavam svoju vjeru i nadu da ćemo baš na ovakav način nastaviti s obnovom naše spomeničke baštine”, rekla je Baća.
Knežev dvor palača je sagrađena kao sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u Dubrovačkoj Republici. U Kneževom dvoru knez je imao svoj ured i stan u kojem je boravio tijekom mandata.
Prvi spomen zgrade datira u 13. stoljeće, kad se spominje utvrda, a tijekom 14. stoljeća utvrda je pretvorena u palaču. Velika oštećenja nakon eksplozije baruta u oružarnici Dvor je pretrpio 1435. i 1463. godine, a u velikom potresu 1667. godine stradala je i unutrašnjost.
Knežev dvor izvornu je funkciju izgubio ukidanjem Dubrovačke Republike 1808. godine, a povijesnim muzejom je postao 1948. godine.

Izvor: DNŽ