Uoči Dana državnosti koji se obilježava sutra, 30. svibnja, predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije na čelu sa županom Nikolom Dobroslavićem te zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom i predsjednicom Županijske skupštine Vilmom Kosović položili su vijence i zapalili svijeće kod Spomenika pobjede na Vjetrenom mlinu i kod Spomen-križa na Boninovu.

Počast stradalima u Domovinskom ratu odali su i predstavnici Grada Dubrovnika, PU dubrovačko-neretvanske te predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Danas je također u Sponzi održan tradicionalan prijem župana, na kojem je, zbog okolnosti s pandemijom koronavirusa, sudjelovalo manje uzvanika nego inače.

Župan Nikola Dobroslavić je u svom obraćanju tom prigodom kazao:

“Dan državnosti slavimo ove godine ponovo 30. svibnja. Podržavali smo inicijativu ove Vlade za vraćanje na ovaj – izvorni datum, premda smo naravno obilježavali s poštivanjem i onaj iz lipnja, dok je tako bilo riješeno tadašnjim zakonom. Nije dobro mijenjati datume obilježavanje državnih blagdana, ta se greška nažalost u slučaju Dana državnosti dogodila 2001. god.

Zašto smo bili pristalice obilježavanja blagdana 30. svibnja? Ponajprije stoga što se time vraćamo onome što nam je bilo oduzeto – širokoj narodnoj proslavi hrvatske slobode i državnosti. Vraćamo se također na prvu manifestaciju hrvatske slobode – konstituirajuću sjednicu prvoga saziva Hrvatskog sabora, izabranog na slobodnim demokratskim izborima, nakon desetljeća jednoumlja nedemokratskih režima koji su vladali Hrvatskom. Demokratski izabrani Sabor jest bio točka preokreta, vraćanje vlasti narodu, prijelaz iz totalitarizma u demokraciju, iz jednostranačja u višestranačje. Toga dana Hrvatska je zakoračila u slobodu i krenula ka svojoj samostalnosti. Na konstituirajućoj sjednici Hrvatskoga sabora za predsjednika RH izabran je dr. Franjo Tuđman. Izabran je državnik koji je mudro i odvažno vodio zemlju u suprotstavljanju agresiji, kroz borbu za očuvanje slobode i samostalnosti, za teritorijalnu cjelovitost, za pozicioniranje Hrvatske u Europi i svijetu.

To su bila sudbonosna vremena s povijesnim događajima za naš narod: Referendumom od 19. svibnja 1991. god. na kojem su se građani Hrvatske izjasnili za samostalnost Republike Hrvatske; Postrojavanjem prvog sastava Zbora narodne garde, preteče Hrvatske vojske 28. svibnja 1991; Donošenjem povijesne Odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske 25. lipnja iste godine u Hrvatskom saboru; Proglašenjem pune samostalnosti i raskidanjem svih državnopravnih sveza s drugim sastavnicama bivše SFRJ 8. listopada 1991.

Nažalost svoju samostalnost morali smo skupo platiti. Platili smo je dragocjenim životima naših najhrabrijih sinova, zdravljem naših ranjenih i oboljelih branitelja, patnjama logoraša, žrtvama i patnjama civila. Tu žrtvu nećemo nikad zaboraviti. Platili smo je i golemom materijalnom štetom u našim gradovima i selima, na našoj kulturnoj baštini, na našim svetinjama. Sve smo to izdržali, pobijedili smo i potvrdili se kao slobodan i slobodoljubiv narod. Narod koji ima snagu zbaciti okove kojima su nas kroz povijest okivali. Biti suveren i ravnopravan na europskoj i svjetskoj političkoj pozornici, u najelitnijim integracijama kao što su NATO i EU.

Danas imamo uređenu državu, moćnu vojsku i sposobnu policiju, pa se ne obaziremo puno na posezanja prema hrvatskom teritoriju, našoj kuturnoj baštini i našim velikanima. Fokusirani smo na gospodarski razvitak, bolji život naših ljudi, perspektivu naše djece i mladih. Posljednjih godina to radimo u državi veoma uspješno. Naša Vlada postigla je financijsku stabilizaciju koja nam je među ostalim omogućila uspješno svladavanje ove opasne pandemije koja je pogodila cijeli svijet. Možemo s ponosom reći da je naš model borbe protiv COVID-a 19 bio human i uspješan i da imamo jedno od najboljh stanja u Europi. To će nam, nadamo se, već ove godine donijeti bar dio uobičajene turističke žetve.

Mi u Županiji, u našim gradovima i općinama također neprestano ulažemo svu svoju energiju i znanje u napredak našeg područja. To je rezultiralo visokim 3. mjestom po razvijenosti koje zauzimamo među hrvatskim županijama. Među najuspješnijima smo po korištenju fondova EU, s 5,8 milijardi kn ugovorenih projekata. Među njima smo najponosniji na Pelješki most koji se uspješno gradi zajedno s pristupnim cestama, na obnovljenu Zračnu luku, Studentski dom, Objedinjeni hitni prijem, Dnevnu bolnicu u Metkoviću, Centar kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu. Centar za gospodarenje otpadom, Projekt razvoja širokopojasne infrastrukture, osam luka za bolje povezivanje otoka, ribarske luke u Veloj Luci i Sustjepanu, Projekt navodnjavanja Donje Neretve, poduzetnički inkubatori, Zavičajna kuća Dubrovačkoga primorja, Gradski muzej u Korčuli, Muzej zlata i srebra u Smokvici, Centar za mediteransku baštinu u Stonu, projekti prirodne baštine u Neretvi i drugi potvrđuju naš rad i uspješnost u tom radu. U pripremi su i novi projekti za budućnost od kojih bih izdvojio Brzu cestu ZL – Grad – Osojnik, AC Osojnik – Čvor Metković i Pelješku cestu od Brijeste do Perne.

Zahvaljujem našoj Vladi na razumijevanju i potpori realizaciji svih naših projekata, posebno na potpori našoj inicijativi o uvođenju svakodnevne brzobrodske veze Lastovo – Dubrovnik. Ovi projekti mahom su realizirani sredstvim fondova EU, što potvrđuje važnost našega članstva u tom prestižnom europskom klubu.

Važnost članstva u EU potvrđuje i najnoviji Plan za oporavak EU vrijedan 750 mlrd EUR, koji iznos će EU staviti na raspolaganje svojim članicama, od toga 500 mlrd kao bespovratnu pomoć. Hrvatska tako očekuje dvostruko višeeuropskih sredstava od dosadašnjih, a znamo da su nam praktično sva ulaganja financirana iz EU fondova.Ova županija i ova država imaju iznimne mogućnosti i mi ćemo ih iskoristiti. Čuvajući svoje vrednote, tradiciju, baštinu, vjeru nastavit ćemo biti aktivna i odgovorna članica EU i NATO-a.

Čestitam svima 30. svibnja, Dan državnosti. Neka živi Dubrovačko-neretvanska županija i jedina nam i najljepša domovina Hrvatska.”