Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije putem Protokola za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja (morski sisavci, morske kornjače i hrskavične ribe) primila je dojavu o morskoj kornjači koja pasivno pluta na površini mora podno vile Čingrije, nakon čega je krenula prema gradskim kupalištima Boninovo i Danče.

Jedinku morske kornjače opazio je naš sugrađanin Joško Pulić te prijavio putem poziva 112. Koordiniranom akcijom Javne ustanove i Ribolovnog kluba Orhan, morska kornjača je prebačena u Akvarij Dubrovnik.

Nakon izvlačenja, vizualnom je procjenom utvrđeno da jedinka nema na sebi vidljive tragove ozlijeda te da joj je oklop prekriven obraštajem. Riječ je o glavatoj želvi (Caretta caretta), najbrojnijoj od tri vrste morskih kornjača koje naseljavaju Sredozemno i Jadransko more. Naknadno su uzete osnovne mjere oklopa te evidentiran obraštaj oklopa, te su, sukladno Protokolu, dostavljeni svi podaci Zavodu za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Kornjača je dobila ime Dante Putnik, budući da je opažena između gradskih kupališta Boninovo i Danče te je zaista čekao dug put. Naime, nakon noćenja u akvariju u Dubrovniku, transportirana je katamaranom za Split kod veterinara na pregled koji je posebno obučen za rad s morskim kornjačama. Nakon pružene potrebne njege, bit će transportirana u Centar za oporavak morskih kornjača u Puli koji djeluje unutar Aqariuma Pula i Udruge Morski obrazovni centar Pula te skrbi o ozlijeđenim morskim kornjačama iz cijelog hrvatskog dijela Jadrana.

Morske kornjače izložene su antropogenim utjecajima koji svakodnevno prijete njihovom opstanku, kao što su: klimatske promjene, protuzakoniti lov i komercijalni ribolov, izljevi nafte, umjetno osvjetljenje, neplanirani i nekontrolirani obalni razvoj, morski otpad i onečišćenje te destruktivne ribolovne tehnike.

U slučaju da pronađete ozlijeđenu jedinku koja pripada skupinama morskih kornjača, morskih sisavaca ili hrskavičnih riba (morski psi i raže), iznimno je važno brzo djelovati kako bi se, u što kraćem roku, mogla pružiti potrebna pomoć. Ukoliko je riječ o uginuloj jedinki, vaša dojava može pomoći u prikupljanju važnih podataka koji će rezultirati definiranjem adekvatnih mjera zaštite za navedene vrste.

Na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode možete doznati više o navedenom Protokoluhttp://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/prirodne-vrijednosti-stanje-i-ocuvanje/ukljucite-se-u-zastitu/protokoli-za-dojavu, a u većini slučajeva će vaš poziv na 112 biti dovoljan.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i ovim putem zahvaljuje svima koji su pomogli u akciji spašavanja kao i transportu glavate želve: gosparima Jošku Puliću, Maru Rimcu iz Ribolovnog kluba Orhan, Akvariju Dubrovnik, gospođi Dubravki Garmaz i tvrtki ELEKTRO-TEAM d.o.o., posadi broda Krilo – tvrtki Kapetan Luka na njihovoj susretljivosti i nesebičnoj pomoći. Organizacija akcije spašavanje glavate želve je još jedan dokaz kako se zajedničkim koordiniranim aktivnostima institucija i pojedinaca može doprinijeti većem cilju, odnosno opstanku ove strogo zaštićene vrste.