Razna oboljenja štitnjače u stalnom su porastu i mi u ambulanti za bolesti štitnjače, pri Kliničkom zavodu za nuklearnu medicinu, godišnje obradimo uzorke krvi više od 60 tisuća pacijenata. U porastu je i broj UZV pregleda štitnjače, kao i citoloških punkcija, a ta se povećanja kreću oko 20 posto godišnje. Naša ambulanta zasigurno je jedna od najopterećenijih u KBC-u Split, kazuje prof. dr. Ante Punda, predstojnik Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu.
U ambulanti za bolesti štitnjače pružaju se razne usluge, od vađenja uzoraka krvi za razne pretrage alergijske reakcije, hormone štitnjače, preglede UZV štitnjače i vrata, citološke punkcije pod kontrolom UZV-a...
- Kod bolesti štitnjače najčešće se radi o morfološkim promjenama povećane štitnjače, bilo da se radi o difuznim promjenama ili promjenama jednog ili ili više čvorova u štitnjači. Osim toga, vrlo je česta pojava Hashimotov tireoiditis, a godišnje u stacionarnom dijelu našeg Kliničkog zavoda liječimo i oko 150 novootkrivenih bolesnika od karcinoma štitnjače. Moram napomenuti da su bolesti štitnjače "ženske bolesti", odnosno najviše obolijevaju žene, pa je omjer oboljelih žena u odnosu na muškarce 4:1. No, ističem da iz godine u godinu imamo i sve više djece oboljele od karcinoma štitnjače. Tako smo prije nekoliko godina imali jedan ili nijedan slučaj karcinoma štitnjače kod adolescenata, a sada već ta brojka ide i do pet oboljelih godišnje, kazuje dr. Punda.

Za sve kriv stres
Stres se pojavljuje kao najčešća predispozicija za dobivanje oboljenja štitnjače.
- Stres i ovaj ubrzani način života najviše utječu na mogućnost dobivanja nekog od oboljenja vezanih uz štitnjaču, ali potvrđeno je da zračenje područja vrata u terapijske svrhe, u ranoj životnoj dobi, može dovesti do bolesti štitnjače, odnosno do dobro diferenciranih karcinoma štitnjače (papilarni i folikularni karcinom) - kazuje dr. Punda.
KBC-u Split, odnosno ambulanti Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu gravitira 600 do 700 tisuća ljudi, odnosno gotovo svi stanovnici od Metkovića do Šibenika, računajući i one na otocima.
- Imamo jako puno pacijenata i jako puno oboljelih od karcinoma štitnjače. Računamo da je u proteklih 10 godina bilo više od 1500 oboljelih od nekog od oblika karcinoma štitnjače. Na svu sreću karcinomi štitnjače spadaju u kategoriju karcinoma s najdobroćudnijim ponašanjem i postoji izrazito dobra prognoza preživljavanja koja iznosi više od 98 posto. Napominjem da je i otkrivanje karcinoma štitnjače puno bolje negoli prije. Imamo odličnu dijagnostiku, UZV pretrage uz pomoć kojih možemo vidjeti milimetarske promjene i samim time što je karcinom otkriven na vrijeme, veća je mogućnost preživljavanja.
Karcinom štitnjače može se otkriti uz pomoć UZV-a, ili ako je čvor u štitnjači veći od jednog centimetra može se otkriti inspekcijom vrata, palpacijom štitnjače. U slučaju karcinoma štitnjače operativne zahvate obavljamo na Klinici za uho, nos i grlo KBC-a Split, gdje postoji tim za štitnjače koji usko surađuje. U tom timu nalaze se specijalisti nuklearne medicine, citolozi, patolozi, ORL, endokrinolozi, pedijatri endokrinolozi i oftalmolozi, veli dr. Punda.
Osim karcinoma, kod rada štitnjače postoje i funkcionalni poremećaji u koje spadaju ubrzani rad štitnjače (hipertireoza) ili smanjeni rad štitnjače (hipotireoza).
- Simptomi kod pojačanog rada štitnjače mogu biti višestruki, a tu spadaju umor, pojačano znojenje, ubrzan rad srca, pojačan apetit uz gubitak tjelesne težine, tremor tijela, učestale stolice, opadanje kose...
Kod hipotireoze osobe osjećaju slabost, pospanost, bezvoljnost, moguće je debljanje, smanjenje reproduktivne funkcije..., zaključuje prof. dr. Ante Punda.

Jodiranjem smanjili gušavost
Pravilnik donesen 1996. godine umnogome je smanjio gušavost u RH. - Radi se o Pravilniku o jodiranju kuhinjske soli. To je bila inicijativa akademika Zvonka Kusića (predsjednika HAZU-a i predsjednika Hrvatskog društva za bolesti štitnjače). Jodiranjem soli iskorijenili smo endemsku gušavost. Naime, manjim unosom joda u organizam dolazi do povećanja učestalosti gušavosti. Endemska gušavost je kada pet posto djece na jednom području ima uvećanu štitnjaču (gušavost). Međutim, prisustvo joda u soli možda je dovelo do nešto većeg broja papilarnih karcinoma štitnjače, a on je najbenigniji karcinom štitnjače, ali je također dovelo i do smanjenja onih karcinoma štitnjače koju su opasniji od papilarnog, kazuje prof. dr. Punda.- piše Slobodna Dalmacija