Nastup učenika 4. razreda Frane Vugdelije, Borne Brečića, Josipa Ćerleka, Antuna Vugdelije i Josipa Volarevića ove je godine na Državnoj smotri projekata iz građanskoga odgoja i obrazovanja osvojio simpatije Prosudbenog povjerenstva. Kako i dolikuje predstavljanju projekta iz područja kulturne baštine, učenici su odjeveni u neretvansku nošnju i nadahnuti svojom zavičajnom tradicijom osvojili simpatije nazočnih na predstavljanju, a svoj su nastup završili zdravicom na koju su članice Povjerenstva reagirale vrlo emotivno ne mogavši sakriti suze.

Iza nas je 20. Državna smotra projekta iz građanskog odgoja i obrazovanja (Projekt građanin) koja je održana 21. svibnja 2018. godine u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Nakon otvorenja Smotre mnogobrojne učenike i njihove mentore pozdravile su Jadranka Žarković-Pečenković, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje, mr.sc. Snježana Pintarić, ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti i Ružica Šimunović, voditeljica Službe za građane Hrvatskoga sabora. Nakon prigodnog kulturno-umjetničkog programa učenika Gornjogradske gimnazije iz Zagreba započelo je predstavljanje i obrana projekata.

Ukupno je na Smotri sudjelovalo gotovo 400 sudionika iz osnovnih škola i srednjih škola koji su predstavili 71 projekt. Među 26 najuspješnijih projekta u Republici Hrvatskoj i jedini predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije u kategoriji učenika razredne nastave našao se i projekt učenika naše škole KULTURNA BAŠTINA NAS OPLEMENJUJE koji su pod vodstvom mentorica Ane Barbir, uč. razredne nastave, Ivane Čarapine, prof. i dipl. bibl. i Nikoline Vugdelije, prof. predstavili naši učenici.

U Projektu građanin, učenici su uočili i analizirali pitanja i probleme s kojima se suočava njihova zajednica (škola, susjedstvo, grad, država). Odabrali su jedno od tih pitanja i problema za detaljno istraživanje. Nakon što su dovršili svoje istraživanje, predložili su javnu politiku koja se bavi tim pitanjem ili problemom. Na kraju, izradili su plan akcije u kojem su detaljno opisali korake koji se trebaju poduzeti da bi njihov prijedlog javne politike bio realiziran. Da bi se došlo do odgovarajućeg izbora i rješenja problema, u nastavnom procesu planirali su sljedeće dionice:

Izbor problema

   1. Istraživanje društvene važnosti problema
   2. Oblikovanje mogućih rješenja problema
   3. Izbor najboljeg pristupa rješenju problema
   4 .Razvoj plana akcije
   5, Predstavljanje plana akcije široj zajednici
   6. Javno predstavljanje ponuđenog rješenja problema

Dokumenti projekta koje su učenici morali pripremati sastojali su se od ogledne mape – portfelja (četiri spojena hamera/panoa 70x100) i dokumentacijska mapa projekta. Obrazloženje i obrana projekta pred nadležnim predstavnicima vlasti trajala je ukupno 16 minuta, 4 minuta po svakom učeniku.

U ovoj godini koju je Europski parlament proglasio Godinom europske kulturne baštine s ciljem da se potiče građane na istraživanje i otkrivanje svoje jedinstvene baštine, obilježavanju se priključila i OŠ Stjepana Radića ovim projektom. Učenici su uočili da kulturna baština ima vrijednost za svakog pojedinca, zajednice i društvo i da ju je važno očuvati i prenijeti budućim generacijama. Radeći na ovom projektu, u središte svoga problema, postavili su pitanja: Koliko poznajemo našu zavičajnu kulturnu baštinu? U čemu je pronalazimo? i Što činimo kako bi je očuvali od zaborava?

Uvidjeli su da se učenje o brizi i zaštiti kulturne baštine mora započeti od najranije dobi. Sa svojim mentoricama organizirali su predavanja, kvizove i radionice, izvanučioničku nastavu i posjete muzejima. Prezentirali su sadržaje i posebnosti Školske etnografske zbirke koja sadrži veliki broj eksponata iz prošlosti našega zavičaja, a surađivali su s različitim institucijama, udrugama i društvima koji brinu o zavičajnoj baštini (KUD Metković, Turistička zajednica, Ustanova za kulturu i sport Metković, Udruga otac Ante Gabrić, Državni arhiv, Udruga lađara i dr.) Kroz godinu učenici su se uključivali u lokalne kulturne manifestacije kao što su maškarska povorka, folklorni običaji u crkvi za vrijeme Vazmenog bdijenja (žudije i čevrtalji), Dani neretvanske kneževine, Rimska noć u Naroni i dr., a u izvannastavnim aktivnostima uključeni su u folklor i Gradsku limenu glazbu. U sklopu projekta prikupljali su razglednice i slali ih svojim vršnjacima u druge krajeve domovine, a priložili su i stare fotografije za virtualnu zbirku TOPOTEKA DOLINE NERETVE. Proučavali su izvore u školskoj knjižnici smještenu u fondu zavičajne zbirke i istraživali na internetu. Zajedno s vršnjacima iz 4. a razreda uživali su u crtanju i stvaranju uradaka koji su obojeni zavičajnom kulturnom baštinom u kojoj su pronašli inspiraciju za svoju slikovnicu METKOVSKI NAJ koja će uskoro biti objavljena. Projekt je učenike odveo na mnoge strane, omogućio im da usvoje znanja koja nisu imali i da se pri tome jako dobro zabave.

Ovogodišnja Smotra i boravak u Zagrebu učenicima i mentoricama prava je poslastica i nagrada za uloženi trud. Ohrabreni podrškom iz škole, rodbine iz Zagreba koja je pristigla na predstavljanje i samouvjereni u svom nastupu, predstavili su projekt i svoju zavičajnu baštinu na najbolji mogući način. Nakon predstavljanja projekta učenici su uz stručno vodstvo razgledali muzej suvremene umjetnosti i spustili se kroz veliki tobogan koji se nalazi u sklopu Muzeja. Da ovo bude još jedna smotra za pamćenje, knjižničarka Ivana i pedagoginja Nikolina pobrinule su se osmisliti za učenike zanimljive aktivnosti po Zagrebu. Odlazak u Zoološku vrt, Muzej iluzija, kino i razgledavanje obogatili su ionako predivan dojam dvodnevnoga boravka u našem glavnom gradu.

Po povratku u Metković učenici i mentorice zaključili su da je Smotra iz građanskoga odgoja i obrazovanja ZAKON.

Izvor. OŠ Stjepana Radića