Konferencijom Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (UNCED) u Rio de Janeiru je 1992. godine preporučena „Deklaracija o okolišu i razvoju“ i „Akcijski program za 21. stoljeće“ (Agenda 21), čime se usmjerava pozornost na sve veće probleme vezane za pitanja razvitka i okoliša na lokalnoj i globalnoj razini.

Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila je prijedlog i dokumentom A/RES/47/193 proglasila 22. ožujka Svjetskim danom voda počevši od 1993. godine, te se preporučuju promatranja u skladu sa smjernicama iz poglavlja 18, Akcijskog programa (Agenda 21 str. 196).

Svjetski dan voda 22. ožujka svake godine na taj način usmjerava pozornost na važnost voda i upravljanje i održavanje vodnih resursa.

Tema Svjetskog dana voda 2018. godine je ‘Priroda za vodu‘ uz kampanju „Odgovor je u prirodi“, te se proučavaju prirodna rješenja za izazove s kojima se suočavamo u 21. stoljeću. Ovogodišnja tema istražuje kako možemo koristiti prirodu za poboljšanje kvalitete vode.

Globalno gledano, 70 % vode se koristi u poljoprivredne svrhe (najviše za navodnjavanje), 20 % koristi industrija za proizvodnju i dobivanje energije, dok se preostalih 10 % koristi za domaću uporabu.

Danas 2,1 milijarda ljudi živi bez sigurne pitke vode kod kuće, što utječe na njihovo zdravlje, obrazovanje i život. Voda u takvim područjima nije zaštićena od onečišćenja jer se oko 80 % otpadnih voda vraća natrag u prirodu bez dodatnog tretmana.

Naime, ekološka onečišćenja uz klimatske promijene bitno utječu na različite opasnosti (rizike) vezane uz vodu poput poplava, suša ili onečišćenja samih voda. Gube se prirodna poplavna područja, erozijom tla se gube usjevi, a otjecanje tla koje sadrži velike količine dušika i fosfora dodatno onečišćuje vodu.

Kako smanjiti takve vrste rizika? Koristeći rješenja koja smo pronašli u prirodi (engl. Nature-based solutions, NBS) jer, kako je ime i samoj kampanji, „Odgovor je u prirodi“.

Jedno od rješenja je sadnja stabala za nadopunjavanje šuma, ponovno povezivanje rijeka s poplavnim područjima te obnavljanje močvara. Time bi se voda skladištila prirodnim putem i vlažila tlo, dok bi punjenje takvih područja podzemnom vodom bilo sve stabilnije. Zaštićena močvarna područja olakšavaju filtriranje i pročišćavanje vode, a mogu dobro poslužiti i kao mjesta preusmjeravanja vode u svrhu ublaženja poplava.

Čovjek pritom može biti od velike pomoći jer je svojim znanjem omogućio postrojenja za pročišćavanje u kojima se slatka i otpadna voda tretiraju i spremaju za ljudsku potrošnju, dok s druge strane izgrađene brane mogu kontrolirati tok vode i štititi od poplava.
Čovjek i priroda trebaju surađivati zajedno u cilju postizanja dobrog zdravlja i čiste energije odgovornim korištenjem i proizvodnjom.

Takav je način održiv i ekonomski isplativ za uravnoteženje ciklusa vode, smanjenje učinka klimatskih promjena i poboljšanje zdravlja ljudi i njihove okoline.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo

MetkovicNET