Paula Menalo je iz Metkovića došla na studij u Split. Odabrala je studij Hrvatskog jezika i književnosti i Pedagogije na Filozofskom fakultetu, a na njemu je – rasturila. Jedna je od najboljih među studentima tog fakulteta, a i cijelog Sveučilišta.

Prošle je godine dobila rektorovu nagradu za izvrsnost, što znači da se nalazi među najuspješnijim studentima splitskog Sveučilišta koje je, usput, drugo najveće u zemlji. Nagrada se sastoji i od novčanog dijela, pa su svi nagrađeni studenti dobili 150 €.

– Ova nagrada mi je pokazatelj da se vrijedi truditi, da će naš trud biti nagrađen. Pomaže nam i u profesionalnom razvoju, rekla je Paula, dodavši kako su je kolegice s Pedagogije ove godine prijavile i za dekanovu nagradu.

Trenutno je druga godina diplomskog studija, što znači da je od diplome dijeli tek malo vremena. Logično pitanje koje smo postavili Pauli glasilo je: ‘Odakle ti baš na Filozofskom?’ Kako nam je objasnila, kao brucošicu su je mnogi to pitali. Završila je srednju školu za fizioterapijskog tehničara, stoga su svi očekivali da će nastaviti u smjeru medicine.

– Imam stariju sestru, pa sam kao dijete učila po njenim bilježnicama, čak i prije nego sam krenula u školu. Igrala bih se da imam svoje učenike, svoj dnevnik. Kasnije sam ispunila upitnike za usavršavanje i pokazali su da stvarno imam afiniteta za nastavničke smjerove, ispričala je Paula.

Studij Pedagogije postavio joj je temelje za rad s djecom, objasnila nam je. Smatra da su pedagoške kompetencije koje je na faksu stekla ključne za nastavnički posao, a koristit će ih kao nastavnica Hrvatskog jezika.

‘Nazvala sam tatu i rekla mu da se ispisujem’

Brucoški dani svima su izazovni, pa su tako bili i Pauli. Treba vremena da se privikneš na totalno novu sredinu i drugačiji način rada. Bilo je zahtjevno, ali nije trebalo dugo da se prilagodi, prisjetila se studentica.

– Došla sam u novi grad, bilo me je strah jer nisam znala nikoga. To je bio šok, ali kad riješiš prvu godinu vidiš da to zapravo nije nikakav problem, nego trema. Sjećam se kada sam pala prvi ispit, to je bilo na prvom roku. Nazvala sam tatu i rekla mu: ‘Tata, ja ću se ispisati’, rekla je naša sugovornica.

Da se prilagodi pomogli su joj kolege koji su joj pokazali grad i pomogli joj ući u rutinu na faksu. Paulino iskustvo pokazalo je da su ljudi u Splitu stvarno pristupačni. Velik teret pao joj je sa srca, rekla nam je, kad je vidjela da je prihvaćaju bez obzira tko je i odakle je.

– I profesori su isto tako pristupačni. U pet godina studiranja nisam imala nikakvih problema. Svi su me podržavali i to je isto jako pomoglo u prilagodbi, istaknula je.

Zanimalo nas je i što je potrebno za biti izvrstan student ili studentica na Filozofskom fakultetu u Splitu, a kako nam je Paula objasnila, trik uspješnosti je u dobroj organizaciji. Naša se sugovornica definitivno ne može svrstati u redove kampanjaca, jer s učenjem voli krenuti ranije. Ako je znala da je neki ispit posebno zahtjevan, krenula je učiti i mjesec dana ranije.

– Zadataka smo imali dosta. Znala sam sve druge obveze staviti sa strane, da se bavim obvezama s fakulteta. Dosta vremena smo provodili na fakultetu, na predavanjima. Profesori su super, slušala sam predavanja i bila pažljiva, tako da nisam ni trebala odvajati previše vremena za učenje. Pratiš bilješke s predavanja, na kraju samo pročitaš literaturu, a sve ti je već poznato s predavanja, istaknula je studentica.

Paula podijelila savjete svim studentima

Ipak, za uspjeh poput njenog potrebno je dosta odricanja. Dok bi drugi studenti otputovali kući na odmor, ona je ostajala u Splitu i učila. Brucošima koji tek dolaze na njen faks savjetuje da odlaze na sva predavanja, bila ona obvezna ili ne.

Ne ostavljajte sve za zadnji tren, jer time si stvarate nepotreban stres. Najbolje bi bilo studirati ono što voliš, dodala je, jer je onda sve puno lakše. Uz to, jako je bitno samostalno produbljivati ono što učimo na faksu, smatra Paula.

– Savjetovala bih svima da nadograđuju svoje znanje, jer nije dovoljno usvojiti samo što ti profesor kaže. Bitno je raditi na samom sebi, čitati ono što te zanima. Tako ćete na kraju biti kompetentni to znanje prenijeti učenicima, ako ćete jednog dana raditi u školi, rekla je Paula.

Ocjene su joj tijekom studija bile važne zbog upisa u studentski dom, no učila je najviše radi sebe i želje da učini roditelje ponosnima. Najniža ocjena koju je na faksu dobila bila je dobar (3). Na diplomskom prolazi s prosjekom ocjena 5,0, a prijediplomskom otprilike 4,60, prisjetila se.

Najteži kolegij s kojim se susrela bila je Fonetika i fonologija ili pak Teorija jezika, no naglašava da ih je imala na prvoj godini, pa je važan faktor tu bio i strah. Najviše joj se svidjela Povijest hrvatskog jezika ili Usmene predaje.

Trenutno piše diplomski iz Hrvatskog jezika na temu Hrvatska tradicijska kultura u Cerovu, selu odakle je njen djed. Proučava usmene predaje i tradicije iz tog mjesta, kako ne bi izumrle. To je doprinos ne samo kulturi hrvatskog jezika, već i njenoj obitelji.

Pri kraju je studija, što znači da nema puno predavanja, a vrijeme uglavnom provodi na praksi. Nedavno je bila na praksi u jednoj srednjoj školi, gdje joj je bilo super, rekla nam je. Nakon studija, želja joj je vratiti se u rodni kraj i pronaći posao u nekoj od područnih škola. Dugoročni cilj joj je upisati i poslijediplomski u području povijesti jezika, rekla nam je za kraj.

Izvor: Srednja.hr