skopavanjem Gomile 5, u kojoj je prije tjedan dana pronađena druga grčko-ilirska kaciga, naišlo se na desetak grobova koji se okvirno datiraju u 6./5.st. pr. Kr.

Među njima, uz sam rub obrubnog vijenca gomile arheolozi su pronašli jedan dobro očuvani grob u kojem su našli ostatke nekoliko osoba. Sudeći po nalazima radi se o najmanje dvije žene koje su bile polegnute jedna na drugu. Na njima su bile tri lubanje koje su bile poredane u nizu te još jedna manja koja se nalazila uz noge. Značenje ovakvog rasporeda ostaje zasad nepoznato, a antropološka analiza dati će točan broj pokojnika. Od nalaza pronađene su  brončane lučne, pločaste i naočalaste fibule koje se datiraju u 6. st. pr. Kr. Među njima jedinstvena je lučna fibula s nožicom u obliku beotskog štita.  Od ostalih nalaza u grobu nađeni su brončana dugmad, prsten, te tutul sa šiljastim vrhom.

Odmah do ovog groba pronađen je i jedan manji dječji grob u kojem  su pronađeni ostaci većeg broja djece. Od nalaza pronađeno je nekoliko  jantarnih te jedna staklena perla, kao i veći broj M-igala.  Kao grobni prilog u ovom grobu ostavljene su i manje keramičke posude grčke proizvodnje. Radiokarbonsko datiranje i antropološka analiza koje slijedi dati će točan broj pokojnika te njihovu starost. Ukoliko se osiguraju sredstva provesti će se i  genetsko istraživanje kako bi se ustanovio i srodni odnos pokojnika u ovoj i susjednim gomilama. U istoj  gomili na samom početku istraživanja pronađena je i brončana dijadema s kraja 7. ili početka 6. st. pr. Kr., te željezno oružje poput kopalja i mačeva.

Po svemu sudeći lokalna zajednica koja je tu obitavala,  u tom je razdoblju podigla obrubni vijenac unutar kojeg su  smjestili desetak grobnih komora gdje su se u više generacija. Osim grobova tu su se nalazili i odvojeni prostori gdje su se prilagali zavjetni darovi poput novopronađene kacige. Popunjavanjem mjesta unutar obrubnog vijenca nad tim grobovima podignut je još jedan vijenac s jednom centralnom grobnicom gdje su se pokojnici pokapali tijekom 4. i 3. st. pr. Kr.  Dodatne grobne komore, tzv. aneksi izgrađene su i izvan prvog vijenca i to u periodu od 6. s do 4. st. pr. Kr.  Dosad je na nekropoli Zakotorac identificirano preko 25 ovakvih gomila s vijencima.

U istraživanjima na Pelješcu, kojima koordinira Centar za prapovijesna istraživanja, sudjeluju Dubrovački muzeji, Institut za arheologiju i Odsjek za arheologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz potporu općine Orebić. Stalni tim koja provodi istraživanja ove godine su dr.sc. Hrvoje Potrebica, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i voditelj Centra za prapovijesna istraživanja, dr.sc. Domagoj Perkić, voditelj i viši kustos Arheološkog muzeja u Dubrovniku, dr.sc. Marko Dizdar, ravnatelj Instituta za arheologiju, Marta Kalebota iz Muzeja grada Korčule, dr.sc. Miona Miliša konzervatorica-rastauratorica i dekanica Umjetničke akademije u Splitu, dr.sc. Borut Križ iz Dolenjskog muzeja u Sloveniji, Mirna Šandrić, studentica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Paula Knego i Vicenco Pijerov, kustosi pripravnici iz Dubrovačkih muzeja, arheolog Miroslav Vuković s Filozofskog fakulteta Zagreb te Ivan Pamić iz Interpretacijskog centra Nakovana. Ekipi su se pridružila i dva talijanska studenta Marco de Pasca i Mattia Cucci sa Sveučilišta u Salentu (Lecce) u sklopu međunarodne suradnje hrvatskih i talijanskih sveučilišta. Istraživanja financira Ministarstvo kulture i medija, Dubrovački muzeji i Centar za prapovijesna istraživanja.

Izvor: Morski.hr