Poznata hrvatska psihologinja, utemeljiteljica katedre za kliničku psihologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Mirjana Krizmanić preminula je u nedjelju ujutro u 89. godini života, objavilo je Hrvatsko psihološko društvo.

U svom znanstvenom radu Krizmanić se bavila psihologijom ličnosti, kliničkom, zdravstvenom i socijalnom psihologijom i psihopatologijom. Istraživala je kvalitetu života, smisao za humor i asocijacije, konstruirala je psihologijske mjerne instrumente i sastavila priručnike za njihovu primjenu.

Rođena je u Zagrebu gdje je diplomirala psihologiju i doktorirala. Karijeru je također izgradila na zagrebačkom Filozofskom fakultetu na kojemu je radila 40 godina, od 1960. do 2000., kada u trajnom zvanju redovnog profesora odlazi u mirovinu.

Krizmanić je 30 godina bila predstojnica Katedre za kliničku i zdravstvenu psihologiju, a u mirovini se posvetila prevođenju stručnih knjiga iz psihologije, pisanju novinskih članaka i knjiga.

Izvan užeg znanstveno-stručnog područja, objavila je knjige Psihološka obrana boraca u posebnim uvjetima (1992.), Medo u kolicima (2001.), Tolerancija u svakidašnjem životu, Psihologija tolerancije (2003.), Tkanje života (2009.), Život s različitima (2010.).

Surađivala u priručnicima o bihevioralnoj i kognitivnoj terapiji, publikacijama Teorijski, metodološki i društveni aspekti pojave nadarenosti, Zdravstvena njega u ratu i miru te Hospicij i palijativna skrb, u udžbeniku Zdravstvena psihologija i Hrvatskoj enciklopediji LZ.

Suutemeljiteljica je humanitarne udruge »Dobrobit« 1993. te urednica i suradnica publikacija o pomoći ratnim stradalnicima Psihologija i psiholozi u obrani domovine (1991), Psihološka pomoć ratnim stradalnicima, Psihološka pomoć u ratu, Psihološka i duhovna pomoć pomagačima i Povratak prognanika, objavljenih u Zagrebu.

Bila je članica Društvo psihologa Hrvatske, a u tisku, na radiju i televiziji komentirala je politička i društvena zbivanja.

Za svoj je rad dobila i brojne nagrade, među njima su i Republička nagrada za znanstveni rad "Božidar Adžija“ (1985.), "Ramiro Bujas" za životno djelo te "Kiklop" za najbolju publicističku knjigu 2009.

Izvor: Dnevnik.hr