Upravo završena sezona mandarina jedna je od najtežih u povijesti i kako se čini uzgajivačima je prekipjelo. Jedan od njih je i Luka Zonjić iz Opuzena. Ovih dana tako gleda kako kako bager svake minute vadi jedno stablo mandarine. Za HRT je otkrio kako ih je sadi prije 22 godine i sve donedavno bile su mu hraniteljice. Međutim, posljednjih godina navodi kako od njih ima više štete nego koristi.

“Vadim jer je cijena nikakva, a da ne govorim na otkupu što se radi. Tu je i bolest mediteranska voćna muha, koju nije naša država spriječila, a i naređuju da moramo pokupiti plodove”, rekao je Zonjić, dok su ljudi začuđeno gledali bagere na djelu.

“Sjećam se kad je počela sadnja prije 30-40 godina, onda su neki s 20 stabala mandarina imali više nego ja na dva hektara vinograda, ali sad je to došlo u ovu situaciju”, prokomentirao je Ivica Radović s Pelješca.

Klima se promijenila

“Sadit ću avokado, to je južno voće iz Latinske Amerike, i bananu. Klima se promijenila i to može uspijevati bez problema”, dodao je Zonjić otkrivši kako mandrine namjerava zamijeniti egzotičnim voćkama. A malo dalje dvojica mladih poljoprivrednika otpilila su tanke grane, a debla će prije dolaska bagera iskoristiti kao drva za ogrjev.

“Jedini i najvažniji problem ove godine dogodio se s mediteranskom voćnom muhom. Tu Ministarstvo poljoprivrede i HAPIH nisu odradili svoj posao. Znači, nisu krivi proizvođači, nisu oni uzgojili tu mediteransku voćnu muhu, a i nemaju je čime suzbiti, rekao je potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice za agrume Neven Mataga.

Koji su razlozi

“Ne možemo pridodati baš sve samo tomu što se SIT tehnologija nije provodila, nego bi se cijeli akcijski plan trebao provoditi onako kako spada. Na kraju smo imali problema i s nelegalnom uporabom zaštitnih sredstava, tako da nismo imali ispoštivane narudžbe prema nekim kupcima. I u drugoj polovini studenog imali smo jedno južno vrijeme, velike temperature, kiše, kaže Dragan Crnomarković iz Otkupnog centra Enna-Fruit u Opuzenu.

Među razlozima ovakvog stanja ističe se i preveliki urod koje tržište Hrvatske i susjednih država nije moglo prihvatiti, dok je izostalo zapadnoeuropsko tržište.

“Obično kada imamo prerod imamo jako opterećenje po stablima i u tom slučaju pojavi se ogroman broj sitnih plodova koje, htjeli mi – ne htjeli, nitko u zapadnoj Europi ne želi, tako da mi moramo pravilno opteretiti svoja stabla da pravilnom agrotehnikom dobijemo veliki broj plodova prve klase, a onda će i cijena i prodaja ići bolje”, rekao Crnomarković, a Mataga je kao još jedan problema koji su ove sezone izbili na površinu naveo ARKOD.

Neodgovarajuće sorte

“Danas u Neretvi ne postoji 500 hektara najkvalitetnijih mandarina koje ili nisu upisane ili su brisane – pa što mi to radimo? Zato ćemo mi sutra te parcele su sutra osuđene na propast. Zašto? Znači, tu nema ni osiguranja, nemate sljedivost robe, ne možete ni s kim napravit ugovor glede tih parcela, to su parcele koje su već dogodine osuđene na kapinu, da budu zapuštene”, rekao je Mataga i nastavio.

“Znači, jedni vade, drugi sade. Imamo i mikrolokacije koje nisu ni pogodne da mandarina bude održiva na tim predjelima, znači, ona tu nije održiva glede cijene i glede količine koje daje. A pored toga imamo i sorte koje nisu odgovarajuće za neka druga područja”, dodao je Mataga.

“Siguran sam da mandarina tipa fatuma, koju mi proizvodimo, a i sve ostale vrste mandarina u koju ulaze klementine i neke druge vrste citrusa imaju veliku budućnost u dolini Neretve, samo, naravno, treba biti organiziran kod te proizvodnje, treba pratiti najnovije tehnologije, znači, europske tehnologije i, naravno, trebamo svi zajedno gurati u istom pravcu”, naglasio je pak Crnomarković u razgovoru za HRT.

Izvor: Dnevno.hr