Bjesnoća – Rabies – Lyssa

-Bolest od koje u svijetu svaki dan umire 150 ljudi, tj. 60000 ljudi godišnje
-Proširena je na svim kontinentima.
-To je smrtonosna virusna bolest SŽS, zajednička ljudima i svim toplokrvnim životinjama „Zoonoze“. Virus bjesnoće pripada RNK-a virusa, porodica rabdovirusa, rod Lyssa virus.

Smatra se da virus bjesnoće perzistira u svijetu u 4 osnovna oblika:

-Klasični (ulični) virus
-Oulu fato (pseće ludilo)
-Virus paralitične bjesnoće šišmiša u Južnoj i Sjevernoj Americi
-Uzročnik polarnog ludila artičkih lisica

-Kod urbane bjesnoće, psi i mačke su ključna karika prijenosa, a završna čovjek i domaće životinje.

-Kod silvatičnog oblika koji je posljednjih godina u ekspanziji u nekim europskim zemljama, virus šire prvenstveno lisice, vukovi i jazavci. S njih virus može ugrizom prijeći na psa ili čovjeka. Premda su lisice najčešći prijenosnici silvatične bjesnoće njihov se ugriz ne smatra najzaraznijim, nego je to ugriz vuka i medvjeda. Smrtnost nakon njihova ugriza prelazi visokih 90%, dok je kod lisica do 15% (naravno govorimo o smrtnosti kod ugriza zaraženih životinja). Do zaraze može doći i u lovu, kada je bijesna životinja lovina, najčešće pri guljenju kože, a upravo se posljednji slučajevi sretno spriječene bjesnoće bilježe 2000. godine u okolici Imotskog, kada je 36 osoba bilo izloženo visokom riziku od zaraze nakon odstrela vepra kojem je naknadno dijagnosticirana bjesnoća. Srećom, kod svih sudionika je provedena hitna imunoseroprofilaksa, čime su spašeni životi svih ugroženih osoba. Svjetski dan borbe protiv bjesnoće obilježava se već više godina svakog 28. rujna, a u njegovu obilježavanju je uključeno više od 130 zemalja, među kojima je i Hrvatska. Glavni cilj mu je osvijestiti javnost o važnosti edukacije i načina sprječavanja i zaštite od širenja bolesti, inače neizlječive. Među domaćim i divljim životinjama i kućnim ljubimcima onemogućiti njen prijenos i obolijevanje ljudi i životinja. Treba istaknuti da i domaće životinje, konji krave ovce koze mogu biti prijenosnici zaraze. Prije više desetaka godina kada je i u Neretvi bilo više krava, zabilježena je pojava bjesnoće kod njih ali je veterinarsko-sanitarnim mjerama uspješno suzbijena.
2006. godine, zabilježeno je oko 550 slučajeva bjesnoće kod životinja, dok se 2009. godine ta brojka popela na oko 800 slučajeva u Hrvatskoj. S obzirom da je Hrvatska granica prema BiH ogromna, a poznajući epizotiološku situaciju kod naših susjeda, postoji visoki rizik od ulaska zaraženih životinja u našu zemlju.

Savjet za uspješnu prevenciju bjesnoće, koja se nalazi oko 10-te na ljestvici najzaraznijih bolesti današnjice:

-redovito cijepiti vaše pse i mačke, te ostale ugrožene životinje
Naučiti djecu na ne diraju nepoznate životinje, osobito lutalice i divlje male glodavce
-Izbjegavati kontakte s nepoznatim životinjama, lutalicama, osobito ako su neobična ponašanja (agresivne, domaće i „pripitomljene“ divlje životinje)
-U slučaju ugriza odmah doznajte podatke o vlasniku i procijepljenosti životinje
-Odmah po ugrizu otiđite u najbližu ambulantu i prijavite ugriz dotične životinje. Liječničko osoblje će poduzeti sve potrebne mjere za vašu zaštitu.

I na kraju vodite računa o vašim kućnim ljubimcima, zaštite ih i cijepite na vrijeme

Zoran Vrankić dr. vet. med