U Metkoviću od 18. do 20. studenoga održava se radionica tradicijske glazbe i plesa „Zapjevat' ću i Bože pomozi…“koju vode prof. Vidoslav Bagur i doc. dr. sc. Joško Ćaleta.   Na radionici sudjeluju: KUD Metković, KUD Župa Bagalović Krvavac, KUD 'Klek' -Ogulin, HKUD 'Seljačka sloga' Trebižet-Čapljina, Folklorno društvo'Šaltin', FD 'Kumpanija' -Vela Luka, FA 'Jedinstvo' Split, FD 'Strogrojčica' - otok Hvar, KUD' Croatia' Zagreb, KUD 'Sveti  Ante' -Pakoštane, KUD 'Pleter'-Dugopolje i KUD 'Sedam Kaštela' - Kaštel Gomilica.

Tradicijska glazba i ples integralnim su dijelom hrvatske tradicijske kulture. Karakterizira ih raznolikost vokalnih i plesnih stilova i žanrova u različitim hrvatskim regijama, različitim etnografskim zonama. Ovaj seminar (i radionica) tradicijskog plesa i vokalne glazbe inspiriran je Smotrom folklora Dalmacije „Na Neretvu misečina pala“ koja se gotovo četiri desetljeća održava u Metkoviću. Voditelji smotre demonstrirat će primjere plesa i tradicijske glazbe od kojih su mnogi upravo u Metkoviću na smotri po prvi puta predstavljeni javnosti. Područje je to dinarskog i jadranskog etnografskog areala koje pokriva područje otoka, priobalja te brdske Dalmatinske prostore i susjedne im regije. Osnovna plesna forma ovog područja je kolo, koje se u mnogim situacijama izvodi bez glazbene pratnje (nijemo kolo) ili uz napjevavanje lokalnih vokalnih stilova tipičnih za pojedina dinarska ili pak jadranska (priobalna i otočka) područja. Pjevanje pod bas dominantnim je načinom glazbenog izražavanja uz rjeđe primjere pjevanja stilom tijesnih intervala i mikrotonalnog pjevanja koje sve više zamjenjuje tonalno, dijatonsko nasljeđe mediteranskog načina glazbovanja čijem identitetu pripadaju stanovnici ovih područja. Uz glazbene i plesne primjere tradicije ovog kraja predavači, dr. sc. Joško Ćaleta (pjevana baština) i prof. Vidoslav Bagur (plesna baština) će demonstrirati i primjere susjednih regija, dijelova dinarskog/jadranskog područja na kojima je izvedbena aktivnost još uvelike prisutna.

Ono što posebno karakterizira pjevanje dinarskog areala je specifična tehnika potresanja glasa relevantna pjevanju na otvorenom prostoru, kontekstu u kojem se je obično ovo pjevanje izvodilo. Ojkanje je u stručnim krugovima uvriježen naziv za taj najstariji sloj arhaičnih, tradicijskih pjevanja. Ovu vrstu pjevanja, koju danas u većini krajeva nazivaju starovinskim, starinskim pjevanjem, izvodi pojedinac solo ili mnogo češće pojedinac uz pratnju drugoga glasa koji u momentu potresanja leži na duljem pratećem tonu. Važnost ovog  pjevanja prepoznalo je  Ministarstvo kulture RH koje ju je upisom u Registar kulturnih dobara RH istaknulo kao nematerijalnu baštinu vrijednu javnoga promoviranja i poticanja lokalne kreativnosti i različitosti, posebno zbog svoje specifičnosti na području Dinarskog areala. Sve ove radnje prethodile su nominaciji a zatim i upisu na UNESCO-vu listu - glazbeni izričaj ojkanje je 2010. godine upisan na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita. Isto se odnosi i na fenomen nijemog kola koji je također 2011. godine upisan na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine. Dvodnevni seminar će obuhvatiti odabranu folklornu građu primjerenu sudionicima. Svrha seminara je na primjerima lokalne plesne i glazbene baštine upoznati sadašnje i buduće voditelje folklornih skupina a posebice mlade plesače s mogućnostima predstavljanja folklora na sceni kao i konkretnog rada s različitim folklornim skupinama.

Joško Ćaleta, dr. sc. etnomuzikolog, glazbeni pedagog, kompozitor, glazbeni producent i dirigent (Trogir, 1964.).  Diplomirao je glazbenu kulturu na Muzičkoj akademiji u Splitu, magistrirao etnomuzikologiju na University of British Columbia u Vancouveru, Canada te doktorirao etnomuzikologiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (2012.).

Od 1997. znanstveni je suradnik na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Sudionik je četrdesetak međunarodnih skupova vezanih uz temu tradicijske glazbe i plesa a autor je brojnih znanstvenih i stručnih članaka objavljenim u uglednim svjetskim i domaćim publikacijama kao i producent niza značajnih nosača zvuka hrvatske tradicijske glazbe i klapskog pjevanja. Član je stručnih, savjetodavnih i ocjenjivačkih komisija, smotri i festivala diljem Hrvatske (Međunarodna smotra folklora, Pasionska baština, Zagreb, Festival dalmatinskih klapa, Omiš, Smotra folklora Dalmacije, Metković, Aklapela Dubrovnik).

Teme koje istražuje uglavnom su vezane uz vokalnu glazbenu tradiciju, svjetovnu i sakralnu, dalmatinskog priobalja, otoka i zaleđa.

 Vidoslav Bagur, prof. plesni pedagog i koreograf,  stručni je suradnik i voditelj najznačajnijih hrvatskih festivala folklora (Međunarodna smotra folklora, Smotra folklora Dalmacije).  Predavač je na hrvatskoj Školi folklora ali isto tako svoje znanje širi i izvan granica Hrvatske predavajući na mnogim europskim plesnim školama, seminarima i radionicama. Njegova višegodišnja terenska istraživanja potaknula su nastanak mnogih izvornih folklornih skupina, festivala (Smotra folklora u Polači, Marijanski koncerti u Metkoviću, Susreti lijeričara i zdravičara u Pridvorju) kao i obnovu zaboravljenih običaja (Kumpanija, Pupnat; Bijeli maškari, Putnikovići). Svoja terenska istraživanja provodi među Hrvatima koji žive izvan granica Hrvatske (Italija, Austrija, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bosna i Hercegovina, Kosovo). Glazbeni je urednik i producent više nosača zvuka te autor video zapisa knjige Vila bana zvala preko Vrana – Tradicijska odjeća, pjesme i plesovi Hrvata u Bosni i Hercegovini u 21. stoljeću. Isto tako, prof. Bagur je dugogodišnji stručni suradnik redakcije Pučke i predajne kulture na HRT s kojom je ostvario suradnju na mnogobrojnim nagrađivanim projektima (dokumentarni film).