U zagrebačkim Klovićevim dvorima otvorena je jedna od najiščekivanijih izložbi posljednjih godina. Riječ je o izložbi Vlahe Bukovca "Korijeni i krila" koja obuhvaća njegovo najplodnije razdoblje - zagrebačko. U razdoblju prikazanom na izložbi Bukovac je ostvario neka od svojih kapitalnih djela, a zahvaljujući njemu Zagreb postaje središnje mjesto likovnih zbivanja na ovim prostorima.

Nekolicina je pojedinaca čije je djelovanje ostavilo neizbrisiv trag u formiranju Zagreba. Jedan je od njih nedvojbeno Vlaho Bukovac, koji 1893. dolazi u Zagreb koji se oporavlja od velikog potresa 1880. te počinje dobivati obrise velegrada.

Osnivaju se ključne institucije grada u kojima će Bukovac nerijetko imati ključnu ulogu.

- Poput formiranja Umjetničkog paviljona, osnivanje prvih profesionalnih radnih prostora - ateliera na Prilazu iz kojih će se razviti akademija. Sve to u sinergiji s Izidorom Kršnjavim, Josipom Jurajem Strossmayerom i Franjom Račkim rezultira plodonosnim razdobljem, možda ključnim razdobljem u razvitku Zagreba, rekla je autorica izložbe Petra Vugrinec.

Nakon samo četiri godine razočaran Zagrebom koji se tada ipak nije mogao nositi s toliko izraženim utjecajem moderniteta - odlazi u Cavtat.

Jednako kao što je u Zagrebu bio pokretač društvenog i kulturnog života, u rodnom mjestu nastavlja - oslikava cavtatske crkve, strop dubrovačkog kazališta te portretira bliske ljude i obitelj.

- Ono što on unosi u hrvatsko slikarstvo jednako tako i u portrete je slikanje u plain-airu i to je ono što je najznačajnije. To naročito dolazi do izražaja u zagrebačkoj fazi, svi portreti, čak i naručeni su rađeni pod punim dnevnim svjetlom i rađeni su vani, dodala je autorica izložbe Lucija Vuković.

Prvi put hrvatska će javnost imati priliku vidjeti pet netom restauriranih portreta dubrovačke obitelji Papi, varijantu slavne slike Smrt Abela prodane na venecijanskom bijenalu te monumentalnu četvrtu alegoriju koju je naslikao za atelje na Tomislavovu trgu.

- Upravo će taj atelje biti kamen spoticanja i možda i razlog Bukovčeva odlaska iz Zagreba. Dakle u tom će ateljeu nastati remekdjela Bukovčeva opusa, ali istovremeno Bukovac će u njemu provesti jedva dvije godine zagrebačkog života i života općenito, poručila je Vugrinec.

Nakon Zagreba i Cavtata Bukovac se s obitelji seli u Beč u kojem će njegova samostalna izložba ostvariti velik uspjeh, što će biti presudno za kasniji odlazak u Prag.

Izložbu u Klovićevim dvorima je je u ime predsjednika Vlade otvorila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Kazala je kako sam format predstavljanja, istraživanja i vrednovanja jednog od najvećih hrvatskih umjetnika svjedoči o raskošnom bogatstvu njegova opusa koji smo naslijedili, a kao ponosni baštinici predstavljamo.

- Večerašnja izložba pokazuje koliko je Bukovac utjecao na generacije hrvatskih umjetnika i na hrvatsku umjetnost, ali i na dinamiku tadašnjeg društvenog života Zagreba, te koliko je njegov opus utkan u temelje hrvatske nacionalne kulture, kazala je ministrica.

Dogradonačelnik Zagreba Luka Korlaet čestitao je autoricama i vodstvu Muzeja što su Bukovčevom izložbom stavili Klovićeve dvore na najbolji mogući način na mapu Zagreba.

Izvor: HRT