Ovogodišnji 'Dan vlažnih staništa' Ornitološko društvo 'Brkata sjenica' obilježilo je radno i slavljenički. Radni dio dana članovi udruge proveli su dnevnim obilaskom ušća Neretve i šire te promatranjem i prebrojavanjem ptica koje borave na vlažnim staništima delte. Vrijeme nam nije bilo baš naklonjeno tako da smo na kraju bili i malo pokisli, ali ipak zadovoljni odrađenim. U večernjim satima nastavili smo druženje uz zakusku i razgovor o događanjima u prošloj godini, razdoblju od osnutka udruge i o dva važna događaja za udrugu čije smo obilježavanje uskladili s Danom vlažnih staništa. Prvi događaj je vezan za malu obljetnicu petogodišnjeg postojanja društva. Prisjetili smo se 24. siječnja 2014. godine kada je na poticaj predsjednika društva Bariše Ilića uz potporu pok. Dragana Radovića, predsjednika Hrvatskog ornitološkog društva, čiji je Bariša bio član, nas nekoliko entuzijasta osnovalo Ornitološko društvo Brkata sjenica. Sam početak nije bio lagan nismo imali sredstava, opremu, mjesto za lov i prstenovanje ali malo pomalo išli smo naprijed. Naš rad prepoznale su tadašnje gradske vlasti pa se nadamo potpori i sadašnje gradske vlasti, prepoznati smo i u našoj županiji, Zavodu za ornitologiju i Ministarstvu zaštite okoliša, što govori da naš rad donosi dobre rezultate.

U nastavku druženja razgovarali smo o predstavljanju knjige Ptice močvarice i grabljivice ušća Neretve, koja je plod petogodišnjeg monitoringa ptica na tom području. U knjizi je obrađeno 120 ptica močvarica i grabljivica u razdoblju od 2012. do 2016. godine, i to na području od Blaca do zaključno s lagunom Parila odnosno do kanala Vlaška i dio područja od „semafora“ u Opuzenu do ušća. Cijela ploha podijeljena je na devet područja radi lakšeg praćenja populacije ptica po područjima i lakšeg uočavanja mogućih ugroza i djelovanja u smjeru zaštite pojedinih područja, ako bi bilo potrebno. Područja se obilaze dijelom pješice, a dijelom automobilom i stajanjem na pojedinim mjestima s kojih se ptice bilježe, dok se na području Crepine to radi laganom vožnjom automobilom i stajanjem po potrebi na pojedinim mjestima. Ušće obilazimo jednom tjedno, po potrebi i više (pojavljivanjem rijetkih vrsta, za jakih zima itd.) dakle minimalno 52 obilaska u jednoj godini. To znači da je tijekom spomenutih pet godina odrađeno blizu tristo obilazaka. Dug je i mukotrpan posao od obilazaka do obrade podataka, a mi se nadamo da smo uspjeli i da imamo podatke koji su važni za sadašnje i buduće stanje ptičjeg svijeta ušća Neretve. Knjiga je namijenjena stručnim službama u Republici Hrvatskoj, udrugama koje se bave proučavanjem ptica, lokalnom stanovništvu, školskoj djeci i studentima i na kraju za popularizaciju turizma kroz promatranje ptica, budući da ta grana turizma napreduje u cijelom svijetu pa se nadamo da će i kod nas. Imamo pravo bogatstvo ptičjeg svijeta, mnogo potencijala, a ponekad nam se čini da toga nismo ni svjesni pa zbog toga apeliramo na sve nas da obratimo pažnju na okoliš, da oko sebe ne bacamo smeće u prirodu, ne uništavajmo staništa te pomognimo prirodi i pticama. Priroda će nam to vratiti lijepim. Stoga živimo s prirodom i pokušajmo ostaviti ovu ljepotu koju imamo našoj djeci unucima i idućim naraštajima. Zaključak na kraju bio bi: Sačuvajmo globalno ugrožena vlažna staništa kao dio bioraznolikosti lijepe nam delte Neretve.

Izvor: Brkata sjenica