Pedijatar dr. sc. Vlado Krmek danas je u savjetovalištu Farmacije u Metkoviću govorio o pretilosti djece, prenjevši zaključke okruglog stola  održanog prošli tjedan u Zagrebu

Debljina u ranom djetinjstvu povezuje se s kroničnim bolestima u odrasloj dobi, a za prevenciju je ključno razdoblje života prije rođenja, odnosno planiranje trudnoće, te kretanje, uravnotežena prehrana i smanjenje stresa.

Teško je prihvatiti da je debljina u djece bolest kada pogledate malo, simpatično, debeljuškasto dijete koje nema nikakvih problema.  Kod djece uočljivi su procesi poput povišenog tlaka, promjena razina masnoće i šećera u krvi, prijevremenog starenja zglobova i smanjenja elastičnosti krvnih žila.

Svrha edukacije je senzibilizirati javnost i roditelje na problem debljine u dječjoj dobi, a organizatori su Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za promicanje zdravlja, Savez društava 'Naša djeca' Hrvatske te LittleDot, projekt potpore ranom roditeljstvu koji roditeljima omogućuje pristup suvremenim i stručno utemeljenim medicinskim savjetima putem mobilne aplikacije i web sadržaja.

Postoji korelacija između majčine neuravnotežene prehrane, uvećanog indeksa tjelesne težine te stresa i debljine njezine djece.

Naglašeno  je kako prevenciju debljine u djece treba započeti u razdoblju života prije rođenja, odnosno za vrijeme planiranja trudnoće, te nastaviti u ranom djetinjstvu koje je kritično za razvoj trajne debljine.

Županije s nižim BDP-om mogu očekivati više pretile djece

Rezultati istraživanja provedenog nad više od 146.000 djece u dobi od dvije do osam godina života u Hrvatskoj ukazuju da se učestalost pretilosti značajnije povećava u dobi između pete i osme godine života, što se zatim nastavlja u školsku dob.

S tim rezultatima podudaraju se i rezultati hrvatskog istraživanja Europske inicijative praćenja debljine u djece (CroCOSI) koji potvrđuju fenomen da su najvitkiji sjevernjaci, a najdeblji mediteranci. Od 38 zemalja u istraživanju, prva mjesta po debljini zauzele su mediteranske zemlje - Španjolska, Grčka, Italija, Malta, te Hrvatska na petom mjestu s 35 posto pretile djece.

Ovo je poražavajući podatak uzmemo li u obzir da je 2003. godine bilo 21 posto djece s prekomjernom tjelesnom masom.Tako je u Zagrebu najmanji postotak pretile djece, odnosno njih 29,8 posto, dok je na Jadranu pretilo 34,6 posto djece, a u kontinentalnoj Hrvatskoj 37,9 posto. Dječaci su u prosjeku deblji od djevojčica u svim regijama.

Debljina jedini zajednički uzročnik danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne bolesti, tumori, šećerna bolest, kronična opstruktivna bolest pluća te mentalne bolesti) od kojih obolijeva i umire oko 90 posto ljudi u Hrvatskoj.

Stručnjaci su se složili kako kretanje, primjerena, uravnotežena i zdrava prehrana, što manje stresa te poticajno obiteljsko okruženje imaju preventivno djelovanje na pretilost djece i odraslih.

Izvor: N1

MetkovicNET