Ministarstvo zdravstva pri uspostavljanju nove Mreže primijetilo je sve veće potrebe za unaprjeđenjem i zaštitom mentalnog zdravlja, te povećanje razvojnih jezičnih poremećaja, na primarnoj razini zdravstvene zaštite.

Prema provedenim analizama, procjenjuje se da ima dovoljno logopeda i psihologa koji će biti zainteresirani za rad u zdravstvenom sustavu te da bi se u sljedeće dvije godine Mreža javne zdravstvene službe mogla popuniti.

Povećanje upisnih kvota

Ministarstvo zdravstva komunicira s Ministarstvom znanosti i obrazovanja radi povećanja upisnih kvota i za logopede i za psihologe, s obzirom na to da će njihovo uključivanje biti potrebno na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite.

- Situacija s psiholozima je nešto složenija s obzirom na to da nakon završetka studija moraju odraditi vježbe i dobiti licenciju za samostalan rad, istaknulo je Ministarstvo.

Ugovaranje psiholoških i logopedskih timova bit će omogućeno nakon donošenja Mreže javne zdravstvene službe, koja je sada u javnoj raspravi.

Kako bi se u međuvremenu premostio određeni nedostatak psihološke pomoći na razini domova zdravlja, Ministarstvo je u listopadu 2023. pokrenulo program osnaživanja mentalnog zdravlja u suradnji s domovima zdravlja i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

Plaće psihologa i logopeda na primarnoj razini zdravstvene zaštite bit će financirane putem ugovaranja usluga s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, koji financira i program osnaživanja mentalnog zdravlja u domovima zdravlja.

Psiholozima se povećava mogućnost rada u struci

Hrvatska psihološka komora zadovoljna je iskorakom Ministarstva kojim se psiholozi uvode u sustav domova zdravlja.

Predsjednik Komore Dejvid Zombori kaže da su se psiholozi zbog nemogućnosti zapošljavanja u tim sustavima najčešće zapošljavali u civilnom sektoru, poput nevladinih udruga i slično.

Od svih studenata koji završe psihologiju na jednom od sedam studija u Hrvatskoj, njih oko 220 prijavi vježbenički staž u Komoru.

Broj diplomiranih psihologa veći je od toga, što znači da ih dio ne obavlja vježbe, a prema Zakonu o psihološkoj djelatnosti, moraju završiti program vježbeničkog staža kako bi mogli obavljati psihološku djelatnost.

- Prošle godine na studij psihologije upisalo se 308 psihologa, a prijašnjih godina upisne kvote bile su i manje. Svi upisani studenti ne završe studij, kao što ni svi psiholozi sa završenim studijem ne odaberu rad u struci, istaknuo je Zombori.

Od onih koji ostaju u struci, dio je raspoređen u zdravstvenom sustavu, dio u sustavu odgoja i obrazovanja te sustavu socijalne zaštite.

Hrvatska psihološka komora ima malo više od 4700 članova, od kojih oko 2500 radi u navedena tri sustava, od čega je u zdravstvenom sustavu trenutačno zaposleno oko 400 kliničkih psihologa i psihologa.

Manjak logopeda

Logopedi se također slažu s prijedlogom te upozoravaju da u Hrvatskoj trenutačno nedostaje logopeda.

Zaposleno ih je oko 1000, no podaci Hrvatskog logopedskog društva pokazuju da je 50 posto njih u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.

- Vjerujemo da će se otvaranjem radnih mjesta u domovima zdravlja i taj dio regionalne dostupnosti riješiti, izjavila je predsjednica HLD-a Karolina Lice.

Postoje dva studija logopedije u Hrvatskoj - u Zagrebu i Rijeci. Logopedske predmete mogu izvoditi samo magistri logopedije koji imaju odgovarajuća nastavna zvanja, što je u skladu s načelima koja definira Europsko udruženje logopeda, kao i Međunarodna udruga logopeda.

Lopopedsko društvo ističe kako bi povećanje kvota trebalo dogovoriti s fakultetima te osigurati dovoljno kapaciteta za taj postupak.

- Nismo nikako za instant-rješenja koja ne osiguravaju potrebnu razinu kvalitete budućih magistara logopedije niti da temeljne logopedske kolegije predaju stručnjaci drugih struka, izjavila je Lice.

Izvor: HRT